Category Archives: Aktivnosti

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE POVODOM NAJAVE OGRANIČAVANJA TEČAJA ŠVICARSKOG FRANKA

Hrvatska udruga radničkih sindikata pozdravlja potez kojim Vlada zamrzava tečaj švicarskog franka radi zaštite korisnika kredita s valutnom klauzulom u toj valuti, ističući da će on imati smisla jedino ako uslijede mjere kojima će se onemogućiti buduće slične pojave.

Naime, problem koji je uništio financije brojnih obitelji nije tečaj švicarskog franka, nego činjenica da imaju ugovorenu valutnu klauzulu. Problem je to što Republika Hrvatska dopušta da se visina nečije ugovorne obveze na našem teritoriju određuje primjenom strane valute, odričući se tako dijela svoga suvereniteta. Stoga će bez ukidanja valutne klauzule odgovarajućom izmjenom Zakona o obveznim odnosima Vladina mjera izgubiti dublji smisao.

U potonjem smo, očito naivno, očekivali angažman Ustavnog suda kojemu smo još u siječnju 2011. godine podnijeli prijedlog za ocjenu suglasnosti odredbe ZOO-a  o valutnoj klauzuli s Ustavom RH, te još očekujemo povratnu informaciju.

Zaključno, HURS pozdravlja jučerašnji potez predsjednika Vlade i predlaže žurne izmjene Zakona o obveznim odnosima koje će onemogućiti ugovaranje valutne klauzule u Republici Hrvatskoj, čime će se od korisnika kredita s valutnim klauzulama u bilo kojoj stranoj valuti trajno otkloniti tjeskoba i neizvjesnost.

HURS: INICIJATIVA ZA POREZNO RASTEREĆENJE PREHRANE RADNIKA

Pozivamo Vas da u sklopu najavljene reforme poreza na dohodak, koja za cilj ima potaknuti potrošnju i poboljšati standard građana, porezno rasteretite uplate poslodavaca za prehranu radnika.

Prema najavama, učinke najavljene reforme najviše će osjetiti  tzv. srednji sloj građana s primanjima oko ili iznad prosječnih, dok bi oni nižih prihoda imali tek neznatno više nego sada. U tom kontekstu, držimo potrebnim da se i potonjima ciljanim mjerama omogući određeni egzistencijalni boljitak.

Rasterećenjem uplata poslodavaca za prehranu radnika od poreznih davanja postigli bi se višestruko povoljni učinci, za radnike, poslodavce i državu, od koje očekujemo da izmjenama poreza na dohodak stvori pretpostavke i dade zamašnjak za široku primjenu programa radničke prehrane u Republici Hrvatskoj. Brojne zemlje razvijenije od Hrvatske primjenjuju ovakav model prehrane koji je pokazao da se gospodarstvo može poticati i mjerama socijalne politike.

O ovoj inicijativi pozitivno su se izjasnili ministri rada i mirovinskog sustava te gospodarstva, pa očekujemo da će i Vlada u cjelini podržati njezinu žurnu realizaciju.

Inicijativa za dopunu Zakona o javnoj nabavi

Hrvatska udruga radničkih sindikata predlaže Vladi Republike Hrvatske da se u Zakonu o javnoj nabavi (NN broj 90/11, 82/12, 143/13, 13/14) u članku 67. među razloge obveznog isključenja ponuditelja, pored ispunjenja obveze s osnova zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, propiše i poštivanje obveze redovite isplate plaće te  poštivanje svih propisa koji se odnose na prava radnika, prilaganje održivog poslovnog plana koji uključuje i broj radnika te projicirani fond sati rada. Slijedom toga bi na odgovarajući način trebalo dopuniti i odredbe članka 82. (kriteriji za odabir ponude) i članka 93. (razlozi za odbiijanje ponuda) Zakona o javnoj nabavi.

Obrazloženje prijedloga:

Činjenica je da je javna potrošnja bitan element našeg bruto društvenog proizvoda, i u tom kontekstu, potrebno je u prvi plan staviti društvenu odgovornost javne nabave. Udio javne nabave u BDP-u je porastao sa 9% u 2011. na preko 16% u 2013. kada je vrijednost ugovorenih poslova iznosila gotovo 40 milijardi kuna. Uvođenjem dodatnih kriterija u javnu nabavu može se ostvariti niz ciljeva ekonomske i socijalne politike – od razvoja domaće proizvodnje do zapošljavanja teško zapošljivih osoba.

Cijena nikako ne smije biti jedini ključni kriterij prihvaćanja ponuda, jer se na taj način automatski ugrožava radnička prava, a što je najbolje vidljivo na primjeru zaštitarske djelatnosti gdje se odgovoran posao povjerava naoružanim osobama za minimalnu plaću te u građevinskom sektoru gdje je u posljednjih 5 godina radna mjesta izgubilo više od 35 tisuća osoba.

Zbog toga smatramo kako bi jedan od ključnih kriterija trebao biti da ponuditelj obvezno prilaže održivi poslovni plan za razdoblje pružanja ugovorene usluge kojim se jamči ugovorena razina radničkih prava. Na taj način osiguralo bi se zadržavanje broja zaposlenih radnika, uvjeta iz sklopljenih ugovora o radu i poštivanje kolektivnog ugovora za pojedinu djelatnost.

Socijalni dijalog u Brodosplitu

Na sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava na temu unapređenja socijalnog dijaloga u Brodosplitu, u petak, 27.,lipnja 2014., našli su se Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, predstavnici sindikata u Brodosplitu i predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević.

Na pripremnom sastanku u Ministarstvu zaključeno je kako je u Brodosplitu omogućeno nesmetano djelovanje sindikata, te će se u najkraćem roku pristupiti kolektivnim pregovorima. Već u ponedjeljak, 30. lipnja 2014.  predstavnike sindikata iz Brodosplita, te predsjednika HURS-a Ozrena Matijaševića, primit će na razgovor predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović.

USTAVOM ZAGARANTIRANO PRAVO NA RAD – NEMOGUĆA MISIJA

Predstojeći 1. svibanj, Međunarodni praznik rada dočekujemo u žalosnim okolnostima kada mirovinski sustav počiva na odnosu zaposlenih i umirovljenika 1,16:1, a gospodarstvo i stanovništvo se guše u dugovima – preko 60 tisuća blokiranih poduzeća i 314 tisuća blokiranih građana, gdje će svaki razuman investitor posumnjati u isplativost svoje investicije.

Primjerice, u 2013. se dogodio slom stranih ulaganja u Hrvatsku. Lanjske investicije iznosile su manje od pola milijarde eura – to je gotovo 60% manje nego u 2012. i čak 5,5 puta manje nego u 2009.  Za takvo stanje zasigurno nisu krivi samo investitori, već smo sigurni da je to posljedica razarajućeg učinka zajedničkog djelovanja financijskog sektora i neučinkovitog pravosuđa.

Osim poslovične nesposobnosti hrvatskih vlada da usmjere ekonomsku politiku u pozitivnom smjeru, svjedočimo neprirodnoj profitabilnosti banaka upravo u vrijeme krize. Pod krilaticom da je stabilnost poslovanja banaka od životne važnosti za nacionalnu ekonomiju, čitava je država postala njihovim taocem. Od stambenih kredita s valutnom klauzulom do jednostrano promjenjivih uvjeta kreditiranja, banke radi izostanka reakcije HNB-a kao regulatora, one još uvijek neometano posluju na isti način. To se najbolje vidi kroz usporedbu kamatnih stopa koje se nude za depozite i onih koje se naplaćuju za odobrene kredite. Po tom pokazatelju koji iznosi preko 7 postotnih poena, vodeći smo u Europskoj uniji gdje je taj raspon u prosjeku ispod 4 postotna poena. Žalosno je da se u takvoj situaciji uopće spominje uvođenje poreza na prinose od štednje.

Jedini način da se stvari pokrenu s mrtve točke je da banke olakšaju uvjete kreditiranja snižavanjem kamatnih stopa. Državne subvencije kojima su HBOR-ove kamatne stope za kredite gospodarstvu snižene na razinu od 5 do 7 posto nisu nimalo poticajne obzirom na investicijsku klimu i rizike s kojima poduzetnik mora računati.

Stalne izmjene propisa, posebno poreznih, kao i sporost pravosuđa dodatno opterećuju imidž Hrvatske kao destinacije za investiranje i poslovanje. Učinkovito pravosuđe je iznimno bitno i u sferi investicija, od pripreme (sređivanja zemljišnih knjiga), provedbe, rješavanja mogućih sporova, pa do povjerenja investitora da će svi postupci biti provedeni ažurno i fer.

Svjedoci smo da je prvostupanjska osuđujuća presuda Ivi Sanaderu u slučaju INA donesena 20. 11. 2012., a da po žalbi Vrhovni sud RH još nije donio odluku.

Kako se radi o sudskom postupku o čijem rješenju ovisi tko i u kojem omjeru ima pravo upravljati  INA-om kao nacionalnom vrijednošću, dok se ne donese pravomoćna sudska odluka mađarska strana ima mogućnost i dalje upravljati i tako nastaviti činiti štetu kompaniji, zaposlenima i ukupnom hrvatskom gospodarstvu.  

Što kazati na postupanje Ustavnog suda koji po našem zahtjevu za ocjenu ustavnosti valutne klauzule podnesenom još 21. siječnja 2011., a kojeg smatramo od izuzetne važnosti za građane RH, do danas nije donio odluku. Isti se oglušio i na HURS-ov zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi zakona o reprezentativnosti podnesenog 22. listopada 2012. čiji je značaj također izniman jer regulira način i oblike vođenja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj.

Stoga će Hrvatska udruga radničkih sindikata, kao i svih prethodnih godina, prosvjedno obilježiti Praznik rada na način da konkretnim primjerom hrvatskoj javnosti ukaže na razloge zbog kojih investicije bježe iz Hrvatske te zbilja postaje nemoguća misija ostvarenja Ustavom zajamčenog prava na rad.

HURS-ovo IZDVOJENO MIŠLJENJE

Na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća održanoj 30. listopada 2013. pod točkom 1. Nacrt prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju, nakon rasprave, članovi GSV-a su podržali navedeni Nacrt prijedloga.

Hrvatska udruga radničkih sindikata izvješčuje Gospodarsko-socijalno vijeće kako u ovom slučaju ostaje kod primjedbi koje je prethodno iznosila (uz ostale primjedbe), a koje se odnose na odredbe članaka 33. i 34. Nacrta prijedloga ZOMO te u tom smislu daje

IZDVOJENO MIŠLJENJE

I. HURS pozdravlja namjeru iskazanu kroz prijedlog odredbe članka 34. ZOMO po kojoj pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 41 godinu staža osiguranja. Međutim dio odredbe po kojoj se kao uvjet za navedenu starosnu mirovinu uz godine staža osiguranja uvodi i uvjet godina života (60 godina), za HURS nije prihvatljiv. Razlozi protivljenja uvjetu godina života uz staž od 41 godinu su:

- 30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

- Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2013. godini iznosi 34 godine.

- Veći broj industrijskih radnika ima i više od 41 godinu staža (s beneficiranim stažem), ali životnu dob nižu i znatno nižu od 60 godina,

Stoga HURS ostaje kod prijedloga da članak 34. glasi.

“Pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 41 godinu staža osiguranja.”

II. HURS se protivi povišenju dobne granice za ostavernje prava na starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina života, kao i za prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine života. Najvažniji razlozi protivljenja uvjetu godina života uz staž od 41 godinu su:

– prosječan životni vijek u Hrvatskoj je niži od prosječnog životnog vijeka u državama koje su uvele ili namjeravaju uvesti dob od 67 godina kao uvjet za starosnu mirovinu, zbog čega je i kraće razdoblje korištenja mirovine,

– nezaposlenost u Hrvatskoj, posebno mladih, je tako velika da ne opravdava ostanak na tržištu rada kategorija stanovništva starijeg od 65 godina.

PODRŠKA SINDIKALNIH SREDIŠNJICA RADNICIMA BRODOSPLITA

Sindikalne središnjice oštro osuđuju grubo kršenje prava radnika Brodosplita, kojima je poslodavac bez zakonskog uporišta i kršeći predviđenu proceduru izrekao suspenzije te im onemogućio pristup radnom mjestu. Ovlaštena osoba poslodavca radnike je nazivala teroristima i alkoholičarima, podsjećajući nas na vremena za koja smo mislili da su odavno za nama. Postupak poslodavca prema sindikalnim povjerenicima, Predsjedniku NS Brodosplit, Dopredsjedniku NS Brodosplit, Glavnom povjereniku SMH-IS podružnica Brodosplit, kojima je jednostranom odlukom, bez ikakve obavijesti sindikatu, onemogućen pristup brodogradilištu, grubo je kršenje međunarodnih ugovora koji u Republici Hrvatskoj imaju nadzakonsku snagu. Stoga apeliramo na odgovorne državne institucije da zaštite radnike Brodosplita od krajnje ponižavajućih i protuzakonitih postupaka poslodavca.

HURS – Poziv na tiskovnu konferenciju u Osijeku 23. listopada 2013.

Svjedočimo sve dužoj i dubljoj agoniji gospodarstva i građana zbog gospodarske i društvene krize koju Vlada ne uspijeva obuzdati i zaustaviti. Naprotiv, pogrešnim potezima, odlukama i mjerama, produbljuje se bezizlaznost situacije s ciljem opravdanja odluka o privatizaciji vrijedne državne imovine. O pogrešnom smjeru politike i mjera Vlade RH i štetnosti najavljenih privatizacija govorit će Predsjednik HURS-a Ozren Matijašević.

TISKOVNA KONFERENCIJA HRVATSKE UDRUGE RADNIČKIH SINDIKATA

OSIJEK, GRADSKA ČETVRT NOVI GRAD (Robna kuća Sjenjak)

SRIJEDA, 23. listopada 2013. u 10,30 sati

« Older Entries