Vlada formirana temeljem potpore približno jednakog broja birača onome koji se potvrdno očitovao o potrebi raspisivanja referenduma grčevito se trudi birokratskim pretjerivanjem ogoliti formu od sadržaja. Tim činom svima jasno daje do znanja da je za njih volja birača formalna pretpostavka četverogodišnje samovolje. Referendum kao instrument neposredne demokracije spada među Ustavna prava koja podsjećaju da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu koji tu vlast ostvaruje izborima i neposrednim odlučivanjem. Ustroj i dioba vlasti, nadležnosti i procedure propisani su upravo zbog zaštite naroda od samovolje politike kao poluge naroda u upravljanju zemljom. Vlada svojim spinom pokušava obrnuti uloge nastojeći svoju volju pretpostaviti narodnoj uz pomoć formalističkog cjepidlačenja. Konačno, Zakon o referendumu ne predviđa nigdje ulogu i nadležnost Vlade u proceduri raspisivanja referenduma pa se pitamo temeljem čega se ministri osjećaju pozvanima na davanje izjava kakve smo jučer čuli.

Nadamo se da će Hrvatski sabor koji je ovlašten raspisati referendum daljnju proceduru lišiti tabloidskih rasprava i da će uvažiti volju hrvatskih birača, jer u protivnom ćemo biti prisiljeni u budućim akcijama uz pomoć neupitne potpore građana natjerati vlast na poštivanje volje naroda makar to vodilo i do prijevremenih izbora.

U uvjetima neizvjesnog ishoda privatizacije škverova, pri čemu za Uljanik i Kraljevicu nije pristigla nijedna ponuda, razina nesigurnosti prisutna među radnicima prijeti neželjenim socijalnim problemima unutar lokalnih zajednica čiji ekonomski život uvelike ovisi o opstojnosti brodograđevne djelatnosti. Nedostatak transparentnih planova poslovanja i restrukturiranja brodogradilišta pritom nimalo ne pogoduje opisanom stanju, kao i nejasne i ponekad proturječne izjave nižerangiranih Vladinih dužnosnika.

U prisutnim okolnostima predstavnici sindikata koji djeluju u brodogradnji inzistiraju na iznošenju jasnog i nedvosmislenog stava Vlade i s tim ciljem tražimo od Vas da što prije organizirate sastanak na kojem biste imali priliku otkloniti navedene sumnje i prijepore.

“Podržali smo proračun u dijelu u kojem nema rezanja plaća i mirovina, štoviše, rekli smo da plaće i mirovine ne mogu biti predmet rezanja s obzirom na to da nisu dostatne za preživljavanje te ne generiraju nikakav problem u proračunu”, kazao je za Index predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević te dodao kako se sindikati nisu zadržali samo na toj podršci već su od Vlade tražili pomoć gospodarstvu.

No, te pomoći u ovom rebalansu proračuna nema jer su sve relevantne institucije u Hrvatskoj kazale kako on nije reformski te će gospodarstvo nastaviti stagnirati. Sindikati su posebno tražili da Vlada pod hitno pomogne izvozno orijentiranom gospodarstvu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru te prerađivačkoj i drvnoj industriji. Iako se svi groze daljnjeg zaduživanja do kojeg će doći ovim rebalansom proračuna, Matijašević je tražio da to zaduženje bude još i veće.

“Tražimo samo novo zaduživanje, osjetno veće, ali koje će se upotrijebiti za infrastrukturne projekte”, kazao je Matijašević te dodao kako od ove Vlade zahtijeva da napravi objektivnu analizu javnog sektora, lokalne uprave i teritorijalnog ustroja kako bi se potvrdio višak i u državnoj administraciji i u tijelima lokalne uprave. Zadaću rješavanja toga viška vidi kao zadaću nove hrvatske Vlade koja će se birati sljedeće godine.

“Bilo bi mi sporno kada bi se s nama složili svi ‘kvazistručnjaci i ekonomisti’ koji iz petnih žila nastoje zaštititi krupni kapital u financijske institucije koje su na poklon dobile sanirane banke i industriju”, kazao je Matijašević i dodao kako su te banke sanirali hrvatski građani. Prizaje kako se iz ovog rebalansa ne mogu pokrenuti reforme.

Njegov sindikalni kolega, v.d. predsjednik SSSH-a Mladen Novosel, kazao je kako je prvenstveno sindikatima državnih i javnih službi bilo bitno da se ne umanjuju plaće, a umirovljenicima da se ne smanjuju mirovine.

“Mi smo samo u tom dijelu rekli da podržavamo rebalans u smislu nesmanjivanja socijalnih prava. Prije svega plaća, mirovina, poticaja za poljoprivredu i brodogradnju”, kazao je za Index Novosel te priznao kako je ovaj rebalans nepovoljan za gospodarstvo.

“Za gospodarstvo nije napravljen nikakav pomak koji bi u konačnici mogao donijeti veći BDP, zaposlenost i izvoz”, kazao je Novosel te dodao da premijerki predlaže da se pozabavi slabom kontrolom naplate poreza i doprinosa. “Preko 80 do 100 tisuća ljudi u Hrvatskoj prima plaću sa zakašnjenjem od tri-četiri mjeseca, a doprinosi im kasne po godinu i više dana. To je novac koji bi dobro došao državnom proračunu, dobro bi došao radnicima kada idu sutra u mirovinu, a tu je država i Vlada najneučinkovitija”, smatra Novosel te dodaje kako je bilo teško očekivati da će Vlada u predizbornoj godini pokrenuti reforme.

Hrvatska udruga sindikata (HUS) predložit će sindikalnim središnjicama izlazak sindikata iz Gospodarsko-socijalnog vijeća ako Vlada ne povuče iz saborske procedure prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik HUS-a Ozren Matijašević.

Prijedlog donošenja zakona po hitnom postupku obrazlaže se potrebom provođenja prioritetnih mjera iz Vladinog programa gospodarskog oporavka. Dakle, Sabor bi trebao uvažiti argument obveze postupanja po dokumentu koji ga ni na koji način ne obvezuje, i o jednoj izuzetno bitnoj temi odlučiti što prije i uz što manje diskusije. Nespremnost na dijalog, koja proizlazi i iz zaobilaženja socijalnih partnera i iz prijedloga za hitnim zakonodavnim postupkom ukazuje na slabosti, nepovjerenje i nesigurnost onoga koji se tako ponaša.

Odnosi međugeneracijske solidarnosti, koja se konkretizira kroz sustav mirovina, dobrano su narušeni. Odnos osiguranika i korisnika mirovina od 1 : 1,29 alarmantno ukazuje na potrebu ozbiljne i promišljene intervencije države kojom bi se stvorili preduvjet za uspostavu balansa u korist broja zaposlenih. Reforma mirovinskog sustava stoga je neophodna, ali isključivo na način da se kao nulti korak poduzme ukidanje povlaštenih dužnosničkih mirovina. Ne postupivši na izloženi način, Vlada je dokazala da situaciju sagledava parcijalno, ne dijeleći ni brige ni sudbinu običnih ljudi, a kako i bi kada za razliku od državnog prosjeka od 2.177,06 kn, uživaju u mirovinama visokim prosječno 10.453,00 kn.

Nastojeći dokinuti praksu prijevremenog umirovljenja odlučili su drastično penalizirati te slučajeve (s dosadašnjih 9% na čak 20,4 % za pet godina ranijeg umirovljenja), što bi za logičnu posljedicu trebalo imati produljenje radnog vijeka, a to će se u odgovarajućoj statističkoj kategoriji predstaviti kao uspjeh. S druge strane, time će se jednako tako značajno smanjiti šanse mladih za prvo zaposlenje, što pod svaku cijenu treba izbjeći jer mladi na tržištu rada već danas imaju jako ozbiljnih problema i ne treba im otežavati muku koju prolaze. Međutim, lišeni osjećaja za opći interes, jer bi u protivnom odavno sebi ukinuli sramotne privilegije glede umirovljenja, i bez namjere šireg sagledavanja stanja, vladajući će taj problem zanemariti, čekajući da im voda opet dođe do grla. Znajući kojim su obujmom pod vodom, pravo je čudo da im još nisu izrasle škrge!

Namjera ujednačavanja uvjeta umirovljenja za oba spola posljedica je odluke Ustavnog suda, koji je vodeći se ustavnim načelima, u duhu euroopske prakse, odlučio kako je odlučio. Bez želje za zadiranjem u pravorijek visoke instance, potrebno je ukazati na nedostatke i nepravednost koja će time zadesiti značajan broj žena, koje od rane dobi rade istodobno se brinući o kućanstvu, djeci i daljnjem školovanju. Nerijetki su slučajevi da žena sa navršenih 60 godina ima i preko 40 godina staža, i sramota je za sustav da se takvim osiguranicima dodatno otežava stanje, dok s druge strane, saborski zastupnici s deset puta manjim stažom uživaju u punoj mirovini u barem peterostruko višem iznosu. Stoga držimo da bi sustav trebalo reformirati u smjeru postizanja veće pravednosti i jednakosti među građanima. U tom smislu potrebno je poseban naglasak staviti na ostvareni mirovinski staž koji je po nama najpravedniji kriterij ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.

‘Predložit ćemo sindikalnim partnerima da ultimativno tražimo od Vlade povlačenje štetnih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju’, poručio je Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, najavljujući nove sindikalne akcije.

Zbog promjena u mirovinskom sustavu Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, najavio je za drugu sredinu kolovoza provođenje ankete među članovima pet sindikalnih središnjica o podržavanju generalnog štrajka.

Hrvatska udruga sindikata (HUS) u današnjem priopćenju ističe da nulta točka bilo kakvih zahvata u mirovinski sustav mora biti ukidanje dužnosničkih mirovina kako bi i ta kategorija ostvarila prava po općim propisima te Vladi zamjera što i s izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju nastavlja s praksom predlaganja bitnih zakona bez konzultacija sa socijalnim partnerima.

“Sindikati su na nakaradan prijedlog izmjena Zakona o radu znali reagirati, a znat će odgovoriti i na ovaj štetan pokušaj izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju”, navodi se u priopćenju HUS-a u povodu Vladina prijedloga izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Tim se izmjenama uz ostalo izjednačuje dob žena i muškaraca za stjecanje prava na starosnu mirovinu te umanjenje mirovine povećava sa 9 posto na 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

HUS ističe da je nulta točka bilo kakvih zahvata u mirovinski sustav ukidanje dužnosničkih mirovina na način da i ta kategorija osiguranika ostvaruje mirovinu pod istim uvjetima godina života, dužine staža i izračuna kao i drugi umirovljenici, dakle po općim propisima.

“Vladajuća većina u Hrvatskom saboru očito nastavlja s praksom da mirovinski sustav mijenja od slučaja do slučaja, ali svoje privilegije, osim za demagoške potrebe, ozbiljnije ne dotiče”, naglašavaju iz sindikata.

HUS u priopćenju koje potpisuje predsjednik te sindikalne središnjice Ozren Matijašević ističe i kako Vlada očito nastavlja s praksom da prijedloge bitnih zakona lansira bez konzultacija sa socijalnim partnerima.

“Posebno čudi da Vlada RH, nakon razgovora o nastavku rada Gospodarsko-socijalnog vijeća, ponovno ignorira socijalne partnere i socijalni dijalog”, naglašavaju iz HUS-a.

Socijalni partneri dogovorili su se da će GSV ponovno početi raditi čim sindikalne središnjice na svojim tijelima izmijene odluku o napuštanju GSV-a, izjavili su predstavnici socijalnih partnera nakon višesatnog sastanka u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Za Vladu je najvažnije da se nastavi rad Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) i socijalni dijalog, izjavila je premijerka Jadranka Kosor koja je danas prisustvovala sastanku socijalnih partnera u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na kojem se treba dogovoriti obnova rada GSV-a

Mislimo da neke stvari u funkcioniranju GSV-a treba poboljšati, a ja sam predložila više međusobnog uvažavanja kod donošenja odluka rekla je Kosor.

GSV u posljednje vrijeme nije funkcionirao zbog bojkota sindikata koji su se žalili da ih Vlada i poslodavci preglasavaju u najvažnijim pitanjima.

Već ima nekih prijedloga treba li o svim temama glasovati ili ne, a Vlada će prihvatiti ono što predloži većina, rekla je premijerka dodavši kako ‘ne mora biti glasovanja na GSV-u’, kako se ne bi dogodilo preglasavanje.

Najvažnije je da se razgovara i pokuša dogovoriti sporazum kako bi socijalno parnerstvo trebalo izgledati u ovako teškim vremenima, kazala je Kosor istaknuvši kako zbog krize ’svatko nešto treba dati i od nečega odustati’.

Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca nakon odlaska premijerke nastavili su sjednicu na kojoj bi trebali razmotriti buduće djelovanje Vladina ureda za socijalno partnerstvo i sadržaj prijedloga sporazuma o gospodarskom oporavku, u kojem bi pokušali razriješiti sukobe oko kolektivnih ugovora i Zakona o radu.

Sva tri socijalna partnera, Vlada, poslodavci i sindikati, održat će u srijedu 21. srpnja sastanak u širem sastavu o nastavku rada Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).