HUS – Hrvatska udruga sindikata – SINDIKATI – SOCIJALNI DIJALOG – KOLEKTIVNO PREGOVARANJE

Današnja slika Hrvatske mjerilo je kvalitete politika dosadašnjih Vlada. Ekonomska i porezna politika te politike zapošlavanja iznjedrile su poražavajuće stanje gospodarskih pokazatelja i tržišta rada.

• Pad broja zaposlenih u zadnjih 5 godina iznosi 171 208 (11,3%), od toga na pravne osobe otpada gotovo 100 000, a broj samozaposlenih se drastično srozao (u poljoprivredi za trećinu, u obrtima za četvrtinu)
• U istom razdoblju stopa registrirane nezaposlenosti narasla je s 14,5% na 21,6%, a broj nezaposlenih narastao je za 44,3%
• Nelikvidnost građana je alarmantna; blokirano je 255 564 građana, 43247 više nego godinu prije što je godišnji porast od preko 20%
• Poslovanje u Hrvatskoj opterećeno je s čak 572 parafiskalna nameta

Međutim, ove poražavajuće brojke nedovoljno ilustriraju pravo stanje na terenu zbog značajnih regionalnih razlika. Usporedba pojedinih kategorija raspoloživih podataka za Republiku Hrvatsku i Šibensko-kninsku županiju dovodi do zaključka da bi postizanje državnog prosjeka za ovu županiju bio nesvakidašnji podvig.

Prosječna plaća u županiji niža je od državnog prosjeka za 5,59%, a prosječna plaća koju isplaćuju poduzetnici za državnim prosjekom zaostaje čak 15,7%. Odnos broja zaposlenih i broja umirovljenika u Hrvatskoj je još uvijek pozitivan i iznosi 1,17:1, a u Šibensko-kninskoj županiji (0,88:1) na svakih 100 umirovljenika otpada tek 88 zaposlenih! Čak i penzioneri iz ovog kraja imaju manje penzije: prosječna mirovina u RH po općem propisu iznosi 2350 kn, a ovdje je za skoro 5% niža i iznosi 2243 kn.

Stoga investicijski projekti koje ovih dana ministri zazivaju i nominiraju neće biti dovoljni jer su, kao i dosadašnje mjere ekonomske politike, lišene regionalno-razvojne komponente. Gotovo nijedna investicija o kojima se u posljednje vrijeme piše nije usmjerena uklanjanju značajnih razlika u razvijenosti hrvatskih regija. Dapače, mahom su usmjerene upravo u ona područja koja već sada prednjače po gospodasrkim aktivnostima (Plomin, Ombla, Pleso). Nipošto ne želimo reći da te investicije ne bi trebale ugledati svjetlo dana, samo se pitamo što će biti sa zaboravljenim djelovima zemlje, u koje se nažalost ubraja i Šibenik s okolicom.

Najavljeno administrativno povećanje dobnog uvjeta za odlazak u mirovinu sigurno neće doprinijeti boljem zapošljavanju u Hrvatskoj. Ono što nam treba jesu državne investicije te poticajne mjere za privatne investicije i otvaranje radnih mjesta tamo gdje su ona nasušno potrebna, a to su upravo ona područja koja prednjače u nezaposlenosti i čija socijalna slika vapi za novim zapošljavanjem.