UMJESTO POTICANJA PODUZETNIŠTVA DRŽAVA NA KREDIT PREŽIVLJAVA PREDIZBORNU GODINU

Od početka krize koja traje šest godina, u Hrvatskoj jedino profitiraju poslovne banke. Iako ni njima od 2009. ne cvjetaju ruže, nakon lošije 2013. dobro su se oporavile i u 2014. zabilježile duplo veću dobit, čak 2,5 milijarde kuna

A tko je njihov glavni klijent? Država. Krediti državnom sektoru na godišnjoj razini porasli su za 3 posto, građanima za 1,7 posto, dok su krediti poduzećima pali za gotovo 3 posto. Poduzetnici ne stoje loše samo kod poslovnih banaka, nego i u HBOR-u, gdje je tijekom 2014. plasirano 40 posto manje kredita.

Nakon rekordnih 10,2 milijarde kredita u 2012. te 7,8 milijardi u 2013., tijekom 2014. vrijednost novoodobrenih kredita HBOR-a se strmoglavila i u pitanje dovela njezino postojanje.

I tako dolazimo do poraznog zaključka. Umjesto da novac plasiraju gospodarstvu kako bi se investiralo u nove vrijednosti i zaposlilo ljude, banke skupo kreditiraju državu. Na kraju prošle godine država je bila dužna poslovnim bankama gotovo 38 milijardi kuna. Banke su i dalje ekstra profitabilne, financijski sustav je stabilan i kapitaliziran, HNB je zadovoljna.

Očito nitko ne mari kako ćemo isplivati iz krize ako rast kredita ne generira gospodarstvo nego je posljedica rasta kredita državi. Gospodarskim programima i planovima svi se razmeću samo na izborima, a onda „životom na kredit“ pokušavaju preživjeti slijedeće godine. Zadužena država, zaduženi građani, enormna nezaposlenost i dugovi nikako se ne mogu nazvati elementarnom nepogodom kako premijer Zoran Milanović nedavno primjećuje. Elementarna nepogoda prirodna je i iznenadna pojava, što hrvatska nezaposlenost svakako nije, jedino će posljedice ovakvog gospodarenja biti kao nakon tsunamija. Budući političare samo može trgnuti potreba za ostajanjem na vlasti, tako se ministar Gordan Maras zabrinuo za porazne rezultate HBOR-a i brže bolje naložio vodstvu banke da potjeraju referente na teren kako bi bili bliže potencijalnim klijentima. Iako je pad potražnje za HBOR-ovim kreditima povezan i s obračunima na političkoj sceni i sumnjivim načinom odobravanja kredita, ne može se promatrati odvojeno od antipoduzetničke klime koja vlada i zbog koje je mnogima nemoguće opstati na tržištu.

HURS se zalaže za potenciranje prozvodnje, poticanje poduzetnika koji žele stvarati novu vrijednost, koji žele investirati u postojeću industriju, revitalizirati posrnule tvornice od kojih je svaka jako važna za svoju lokalnu zajednicu i ljude koji u njoj desetljećima rade. Smatramo da takvim proaktivnim ljudima treba dati šansu i da ih treba potaknuti da ostvare svoje projekte. Uvijek iznova apeliramo na potrebu za vladom stručnjaka, ljudi koji mogu i znaju prepoznati potencijal određenog projekta i koji će ga podržati, bez obzira na stranačke interese. Zalažemo se da ovakav način rada bude na prvom mjestu Vladi ne samo u predizborno vrijeme nego tijekom cijelog mandata.

UMJESTO GOSPODARSKOG PLANA NOVO ZADUŽIVANJE, UMJESTO REFORME DRŽAVNE UPRAVE NOVO ZAPOŠLJAVANJE!

Iako se gospodarskim programom razmeću i vladajući i oporba, ostavljaju dojam da takav plan niti postoji, niti se na njemu ozbiljno radi. Umjesto gospodarskih mjera, mnistar financija Boris Lalovac najavljuje novo zaduživanje, zadovoljan što je jeftinije nego prethodna. Hrvatska je, naime, izdala 1,5 milijardi eura obveznica uz prinos od 3,3 posto, što je za 1 posto niže nego zaduživanje iz svibnja 2014. Život na kredit baš i ne ulijeva veliko povjerenje, svjestan je toga i Lalovac, ali optimističan je što se, eto, bar kamata smanjuje, pa ćemo i 2015. nekako izgurati. A onda, tko zna? Netko drugi će o tome razmišljati. I pričati o gospodarskom planu koji se ne provodi, iako građani željno očekuju promjene, spremni i na nove „rezove.“ No, baš ništa se ne mijenja, osim što tonemo sve dublje i dublje.

Takav dojam pojačava i jučerašnja izjava premijera Zorana Milanovića koji odrješito ogromnu nezaposlenost naziva elementarnom nepogodom, koja je u pravilu iznenadna, prirodna pojava, što se baš nikako ne može reći za hrvatsku nezaposlenost. U zemlji u kojoj gotovo 20 posto ljudi ne radi, a htjeli bi, premijer mora iznaći bolje rješenje od korištenja „teških“ riječi i floskula kako nema čarobnog rješenja. To je jasno i dvadesetogodišnjacima kojima se odlazak iz zemlje čini kao jedino rješenje.

No, da se ipak može pronaći izlaz za uski krug, dokazuje podatak o zapošljavanju 20 novih šefova agencija i zavoda, uglavnom sa četverogodišnjim mandatom. Ti ljudi će u roku godine dana vjerojatno biti smijenjeni, a ostat će nam njihove odštete i otpremnine. U istom tonu i ministar Arsen Bauk s jedne strane najavljuje racionalizaciju glomaznog administrativnog aparata, a s druge najavljuje otvaranje novog ureda.

Matijašević Kolindi i Milanoviću: Dok smo u teškoj gospodarskoj situaciji, suzbijte ego!

index.hr, 27. veljače 2015.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević pozvao je danas predsjednika Vlade i predsjednicu Republike da zbog izuzetno teške situacije u hrvatskom gospodarstvu, izravno ugroženih brojnih poduzeća i radnih mjesta, te sprječavanja financijskog sloma države, suzbiju ego i odgovorno obnašaju zadaće koje su im povjerili građani. Read more

OTVORENO PISMO SABORSKIM ZASTUPNICIMA POVODOM PRIJEDLOGA IZMJENA ZAKONA O REPREZENTATIVNOSTI

Nastavno na naše prethodno obraćanje vezano za izmjene Zakona o reprezentativnosti, obraćamo Vam se ovom reakcijom na današnje izlaganje ministra Miranda Mrsića u Hrvatskom saboru, koji obmanjuje saborske zastupnike i hrvatsku javnost navodima da hrvatskom liječničkom sindikatu nije onemogućeno kolektivno pregovaranje. Ovdje je potrebno jasno reći da je HLS prije bio reprezentativan, a da od pomicanja praga reprezentativnosti sa 10% na 20% to prestao biti, usprkos dobivenom postupku pred Europskim sudom za ljudska prava, kojim se postupanje države utvrđuje nedopuštenim.

Kako bismo ilustrirali učinke postojećeg uređenja koje se ovim izmjenama ne mijenja, dovoljno je navesti da Hrvatski liječnički sindikat ne bi bio reprezentativan niti da su svi liječnici u Republici Hrvatskoj članovi toga sindikata, jer ni njihov ukupan broj ne bi činio 20% sindikalno organiziranih radnika u zdravstvu. Sumnjamo da je i prethodna izmjena zakona, u kojoj je navedeni prag mimo dogovora pomaknut s 10% na 20% bila smišljena upravo s ciljem discipliniranja pojedinaca na sindikalnoj sceni, a njezini plodovi tek će se očitovati u padu standarda brojnih javnih usluga.

Znajući sve to obratili smo Vam se prethodnim dopisom, a današnji razvoj događaja po našem mišljenju predstavlja jedan dodatni, još veći razlog da uskratite svoju podršku vladinom prijedlogu izmjenama Zakona o reprezentativnosti.

Liječnicima se utječemo kad su nam ugroženi život i zdravlje. Vitalni strukovni interesi liječnika su ugroženi. Svojim glasom protiv ovog prijedloga Zakona i zalaganjem za vraćanje praga reprezentativnosti sindikata na 10% sindikalno organiziranih radnika na području na kojem se pregovara pokažite im solidarnost koju po našem sudu zaslužuju.

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE POVODOM NAJAVE OGRANIČAVANJA TEČAJA ŠVICARSKOG FRANKA

Hrvatska udruga radničkih sindikata pozdravlja potez kojim Vlada zamrzava tečaj švicarskog franka radi zaštite korisnika kredita s valutnom klauzulom u toj valuti, ističući da će on imati smisla jedino ako uslijede mjere kojima će se onemogućiti buduće slične pojave.

Naime, problem koji je uništio financije brojnih obitelji nije tečaj švicarskog franka, nego činjenica da imaju ugovorenu valutnu klauzulu. Problem je to što Republika Hrvatska dopušta da se visina nečije ugovorne obveze na našem teritoriju određuje primjenom strane valute, odričući se tako dijela svoga suvereniteta. Stoga će bez ukidanja valutne klauzule odgovarajućom izmjenom Zakona o obveznim odnosima Vladina mjera izgubiti dublji smisao.

U potonjem smo, očito naivno, očekivali angažman Ustavnog suda kojemu smo još u siječnju 2011. godine podnijeli prijedlog za ocjenu suglasnosti odredbe ZOO-a  o valutnoj klauzuli s Ustavom RH, te još očekujemo povratnu informaciju.

Zaključno, HURS pozdravlja jučerašnji potez predsjednika Vlade i predlaže žurne izmjene Zakona o obveznim odnosima koje će onemogućiti ugovaranje valutne klauzule u Republici Hrvatskoj, čime će se od korisnika kredita s valutnim klauzulama u bilo kojoj stranoj valuti trajno otkloniti tjeskoba i neizvjesnost.

OČITUJTE SE O USTAVNOSTI VALUTNE KLAUZULE, VEĆ 4 GODINE SJEDITE NA SPISU!!!

Povodom novog udara na standard dijela građana izazvanog divljanjem tečaja švicarskog franka u odnosu na kunu, HURS poziva Ustavni sud RH da konačno stane u obranu ustavnih načela suvereniteta i jednakosti svih pred zakonom, a time i oštećenih građana od beznađa i  bijede u koje ih se nepravedno i bezdušno gura.

Ustavni sud takvo što trebao bi učiniti i bez nečije inicijative, budući da je ovlašten pravni poredak braniti od protuustavnog zakonodavstva. Budući da smo izgubili i iluziju da bi takvo  što mogli dočekati, podsjećamo Ustavni sud da smo još u siječnju 2011. godine podnijeli prijedlog za ocjenu suglasnosti valutne klauzule, odnosno odgovarajućeg članka Zakona o obveznim odnosima s Ustavom, koji je čak i po dinamici hrvatskog sudovanja mogao biti već riješen, čime bi jučerašnji potresi bili na vrijeme prevenirani.

Činjenica je da u Hrvatskoj trenutno ima preko 64 tisuće blokiranih građana kojima se na vrijeme nije pomoglo, pa se sada smišljaju modaliteti pomoći kojima država nastoji nadomjestiti pravovremenu reakciju koja bi državi sačuvala mnogo novca, i što je još važnije – građanima sačuvala dostojanstvo.

Daljnjim neradom Ustavnog suda taj broj može samo rasti, što nikome ne može biti u interesu. Stoga ponavljamo apel za konačnim očitovanjem Ustavnog suda o ustavnosti valutne klauzule. Provjetrite ladice s neželjenim spisima i opravdajte privilegije poštenim radom – to vam je posao!

GRAĐANIMA NE TREBA MILANOVIĆEVO PREPUCAVANJE, VEĆ IZLAZAK IZ SIROMAŠTVA!

Šest godina recesije i crne prognoze budućnosti, koju vladajući više ni uz najbolju volju ne mogu zanijekati, očito nisu dovoljne da ova Vlada odlučno, zrelo i konkretno napravi poteze kojima će u zadnjoj godini manadata pokušati opravdati povjerenje koje joj je narod dao. Neshvatljivo je da se premijer Zoran Milanović opet gubi i zapliće u sukobima, potencirajući polarizaciju zemlje, koja je sada na vrhuncu. Konflikata, a osobito huškačkih ispada iz redova Vlade ne bi smjelo biti, osobito u ovakvoj gospodarskoj situaciji.

Neophodno je uspostaviti dijalog i mobilizirati sve stručnjake, jer će put izlaska iz krize itekako biti težak i vrijeme ne možemo uzalud trošiti. Brojke su neumoljive i Milanovićeva Vlada mora ozbiljno „zasukati rukave“. Milanović se mora usredotočiti na provedbu plana zbog kojega su mu građani i dali povjerenje. Tako bi, iako prekasno, barem pokazao da ozbiljno i odgovorno shvaća položaj na kojem se nalazi i situaciju u kojoj je država.

Iako negativne i crne brojke itekako prevladavaju, vesele makar i sitni pomaci koji su u prošloj godini vidljivi. Upravo oni bi trebali biti podstrek za daljnje korake. Zaustavljanje negativnih gospodarskih trendova nagovještaj su da u ovoj godini napokon možemo ostvariti pozitivne rezultate. Porast industrijske proizvodnje za 1 posto, budi optimizam iako je umanjen činjenicom da je u prethodne dvije godine pala za čak 8 posto. Trend zaistavljanja rasta cijena također je pozitivan, ali s druge strane broj blokiranih građana raste, pa to opet ne dolazi toliko do izražaja. Alarmantan je gubitak preko 150 000 radnih mjesta, a posebno stalni rast uvoza i potpuno zanemarivanje proizvodnih resursa, pogotovo poljoprivrednog prehrambenog sektora, koje Hrvatska ima. Nevjerojatno je da godinama uvozimo višestruko veću vrijednost mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, voća i povrća. Samo razumnom eksploatacijom izvoznog potencijala moguće je postići održivi gospodarski rast koji nije pretežno zasnovan na proračunskoj potrošnji ili potrošnji građana. Stoga težište treba prebaciti na jačanje izvoza, subvencionirati izvoznu industriju i potaknuti investicije.

Umjesto izazivanja podjela, konflikata i razračunavanja, Vlada se treba  usredotočiti na niz svojih slabih točaka, od kojih su investicije najizraženija. Izgubljeno je puno vremena na nerealiziranje plana povlačenja sredstava iz EU fondova i imamo najmanji predviđeni rast u EU, prema podacima Europske komisije.

Dok 15 posto stanovnika živi na razini bijede, a preko 30 posto je u riziku od siromaštva, deficit nam je 15 milijardi, stopa nezaposlenosti gotovo 20 posto, nikad jadniji odnos umirovljenika i zaposlenih 1:1,15, dok se ne otvaraju radna mjesta, poduzetnici i obrtnici i poljoprivrednici propadaju, Vlada na čelu s predsjednikom Milanovićem, jednostavno ne može i ne smije zatvorenih očiju čekati kraj svog mandata. Ako nisu sposobni ostatak mandata konkretno raditi, moraju odstupiti!

OVAKVA GODINA SE VIŠE NE SMIJE PONOVITI!

I ovu 2014. godinu, šestu za redom, završavamo u recesiji. Hrvatska je gospodarski na samom dnu, sustigle su nas nemilosrdne brojke i prikovale na samo dno ljestvice.

BDP nezaustavljivo pada, broj blokiranih građana i njihov dug dosegao je ogromne razmjere, zaduženi smo do grla, smanjen je broj radnih mjesta. Više ni uglađeni diplomati ne skrivaju zgražanje nad činjenicom da smo jedna od rijetkih zemalja koja je tako loše iskoristila članstvo u EU i da smo povukli nedovoljno sredstava iz EU fondova.

Ova godina je pokazatelj da ovako više ne može, da treba promijeniti način gospodarenja, angažirati stručne ljude, a ne stranačke aparatčike.

Brojka nezaposlenih je puno veća od službene, jer mnogi nezaposleni niti nisu registrirani na Zavodu i po nekim procjenama iznosi oko pola milijuna. Samo u listopadu ove godine iz evidencije nezaposlenih izašlo je 27.596 osoba, ali tek 14.403 ih je pronašlo posao. Ostalih 13.193 iz evidencije nezaposlenih je brisano iz “ostalih razloga”.

Ističemo da je u Hrvatskoj u listopadu ove godine bilo 1.329.068 ukupno zaposlenih, što je za 18.664 osobe ili 1,4 posto manje nego u rujnu. U zadnjih pet godina prema posljednjim istraživanjima Hrvatsku napustilo 150 tisuća i to mladih, obrazovanih ljudi, objavljeno je ove godine u ožujku.

Blokirano je 320.000 građana koji duguju 29 milijardi kuna. U godinu dana broj blokiranih građana porastao je za čak 30 posto. Prosječni blokirani građanin dužan je preko 92 tisuće kuna ili 17 prosječnih neto plaća. Osobna potrošnja hrvatskih građana ima karakteristike siromaštva, troši se samo na osnovne životne potrebe.

Politika poticanja investicija je očito pogrešna, jer su investicije pokazale još izraženiji pad od 3,6%, a osobna potrošnja građana pala je za 1,1% i utjecala na ukupni pad BDP-a. Deficit opće države ove godine očekuje se oko 5,7%, a državni dug je u ovoj godini enormno porastao, te sada iznosi preko 250 milijardi kuna. Svi se deklarativno zalažu, a stvarnost je drugačija.

Primjerice, tvrdi se da su željeznice spašene, a stanje je gore nego ikada. HŽ Cargo je pred stečajem i održava se samo zakulisnim igrama, HŽ putnički promet smanjio je zbog troška broj vlakova, a tako i broj zaposlenika i broj prevezenih putnika. U HŽ infrastrukturi dovedeni su nestručni ljudi kojima je cilj rasprodaja nekretnina. Ni ovdje priče o povlačenje sredstava iz EU fondova ne drže vodu.

Ova godina svrstala nas je i na neke nepopularne ljestvice. Prema Bloombergovoj listi “21 najbjednija zemlja svijeta”, Hrvatska je na sedmom mjestu! Ugledni britanski časopis “The Economist” Hrvatsku je svrstao među deset najgorih ekonomija u 2014. i našli smo se u društvu Cipra, Ukrajine, Portorika, Libije, Srednjoafričke Republike, Venecuele, Gvineje, Argentine i Barbadosa.

Hrvatska se mora izdići iznad stranačkih interesa, politikanstva, korupcije i osobnih pretenzija, ako se ne želimo i sljedeću godinu suočavati s još gorim brojkama. Samo jaka Vlada stručnih i obrazovanih ljudi, promišljeni gospodarski plan i program, poticanje proizvodnje koristeći svoje resurse i komparativne prednosti, može nas početi izvlačiti s dna. Ovakva godina ne smije se više ponoviti!

« Older Entries