Tag Archives: privatizacija

POVRATAK PRIVATIZACIJSKE NEMANI

Hrvatsko iskustvo privatizacije je takvo da se na sam spomen toga procesa velikoj većini građana počne dizati kosa na glavi, a manjini koja građanima vlada naglo rastu zazubice. Dok su posljedice prvog vala privatizacije državnih poduzeća još uvijek vidljive, kako u obliku ekonomskog i društvenog poremećaja, tako i u životnim (ne)prilikama građana, teren se ubrzano priprema za drugi val u koji nas gura politika Vlade Republike Hrvatske.

Opterećenje javnog duga, slabosti države kao gospodarstvenika, rizici korupcije, deficit javnih financija i izostanak gospodarskog rasta razlozi su koji dominiraju u obrazloženjima Vlade, koja – već prema uhodanom receptu – svoj prijedlog predstavlja kao jedini mogući način rješenja uočenog problema.

A gdje je, zapravo, problem? Po Vladi, on je sadržan u gore navedenim pojavama. Po profesoru Jurčiću, javni dug i deficit državnih financija sami po sebi nisu problem. Štoviše, po relativnim mjerilima, sve vodeće ekonomije svijeta imaju veći udio duga u BDP-u od Hrvatske. No, za razliku od nas, oni dug i deficit koriste za ulaganje u proizvodnju i jačanje gospodarstva. Ako se dugom i deficitom financira gospodarski rast, tada stopa rasta anulira financijski efekt duga. U Hrvatskoj se dugovima krpaju rupe u državnoj blagajni koja u uvjetima slabih gospodarskih aktivnosti i slabije potrošnje uporno traži nove načine kako bi građanima i gospodarstvu uzela što više novaca. Na taj način paraliza hrvatskog gospodarstva samo se produbljuje, a Linićev neblagi pogled traži novu žrtvu u sve tanjem državnom portfelju trgovačkih društava.

Takvi procesi privatizacije javnoga prisutni su u nizu zemalja s kojima se ne volimo uspoređivati, poput Rumunjske ili Bugarske. No, zanimljivo je da su u zemljama koje ističemo kao model (npr. Njemačka) upravo u tijeku obrnuti procesi u kojima država i uže teritorijalne jedinice, nakon redom loših iskustava privatnog upravljanja javnim uslugama i dobrima, vraćaju nekad privatizirano pod svoje okrilje.

Croatia osiguranje, Hrvatske autoceste, Hrvatska poštanska banka, Croatia airlines i mnogi drugi, mogli bi tako uskoro doživjeti sudbine Željezare Sisak, Kamenskog, INA-e, Istarskog ipsilona i mnogih drugih slučajeva u kojima su kratkotrajne koristi od privatizacije, ukoliko ih je uopće bilo, jako brzo nadvladane socijalnim, gospodarskim, upravljačkim ili pravosudnim problemima.

U više smo se navrata uvjerili u tvrdoglavost aktualne Vlade u provedbi svojih ideja, ma kako loše one bile i bez obzira na otpor velike većine građana i dionika javnoga života. Tako i u najavljenim privatizacijskim aktivnostima ne treba očekivati na mogućnost utjecaja na donositelje odluka u nekoj uljuđenoj raspravi i argumentaciji. Oni taj jezik ne razumiju. Pozivaju se na izbornu pobjedu donoseći odluke kojima gaze predizborna obećanja. Jedini oblik otpora ostaje ili ulica ili referendum. Kada posredna demokracija zakaže, rješenje je u neposrednoj. Zato su sindikati s nevladinim udrugama uspostavili platformu za otpor ovom i sličnim procesima gdje se državna imovina i javna dobra silom dominantne političke opcije otimaju građanima i serviraju privatnom kapitalu koji u svemu vidi isključivo profit.

Uspjeh u namjeravanim akcijama ovisit će isključivo o spremnosti građana da se priključe borbi za zaštitu vlastite imovine i vlastitih interesa.

HURS – Poziv na tiskovnu konferenciju u Osijeku 23. listopada 2013.

Svjedočimo sve dužoj i dubljoj agoniji gospodarstva i građana zbog gospodarske i društvene krize koju Vlada ne uspijeva obuzdati i zaustaviti. Naprotiv, pogrešnim potezima, odlukama i mjerama, produbljuje se bezizlaznost situacije s ciljem opravdanja odluka o privatizaciji vrijedne državne imovine. O pogrešnom smjeru politike i mjera Vlade RH i štetnosti najavljenih privatizacija govorit će Predsjednik HURS-a Ozren Matijašević.

TISKOVNA KONFERENCIJA HRVATSKE UDRUGE RADNIČKIH SINDIKATA

OSIJEK, GRADSKA ČETVRT NOVI GRAD (Robna kuća Sjenjak)

SRIJEDA, 23. listopada 2013. u 10,30 sati

Klasna borba na splitskim ulicama

tportal.hr, 21. listopada 2013.

Splitski škverani jutros su oko šest sati ponovno izašli na ulice izražavajući nezadovoljstvo odlukom uprave da odredi mjeru suspenzije za 254 radnika zbog sudjelovanja u nelegalnoj obustavi rada. Nezadovoljni radnici blokiraju glavni ulaz u brodogradilište, gdje na posao dolazi svih dvije tisuće radnika. Među njima je i predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević te predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata (SMH – IS) Vedran Dragičević.

VIŠE >>

PODRŠKA ŠKVERANIMA!!!

Uz punu podršku opravdanim zahtjevima i aktivnostima radnika splitskog škvera, Hrvatska udruga radničkih sindikata poziva Vladu RH kao prodavatelja i potpisnika kupoprodajnog ugovora kojim je Brodosplit prodan DIV-u da čim prije okupi predstavnike svih socijalnih partnera u splitskom brodogradilištu kako bi se spriječila eskalacija nezadovoljstva radnika kojoj ovih dana svjedočimo!

Po dojavama s terena da nova uprava Brodosplita krši odredbe kupoprodajnog ugovora i kolektivnog ugovora navrijeme smo kontaktirali nadležna ministarstva kao i nadležne za kontrolu primjene kupoprodajnog ugovora inzistirajući na reakciji koja je nažalost izostala. Stoga aktualne nemile scene u splitskom škveru dijelom povezujemo i uz aktivnosti – u ovom slučaju, nečinjenje – državne vlasti. Utoliko držimo da bi Vlada morala bez odlaganja preuzeti odgovornost i poduzeti sve da se aktualni sukob zakonito okonča, kada ga već, zbog ogluhe na naše apele,  nisu ni pokušali spriječiti.

OTVORENO PISMO MINISTASTVU GOSPODARSTVA ZBOG KONTROLE PRIVATIZACIJE BRODOSPLITA

Ugovorom o prodaji i prijenosu dionica  Brodograđevne industrije Split d.d., Split, temeljem kojega je upravljanje splitskim brodogradilištem preuzeo DIV Tomislava Debeljaka, ugovoren je obvezni nadzor provođenja programa restrukturiranja društva na način da je za  isti odredbama čl. 14. Ugovora uz utvrđenu dinamiku i opseg izvještavanja zadužena Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d.

S obzirom na značaj Brodosplita za lokalnu zajednicu i domaće gospodarstvo, te na nedostatak relevantnih informacija, pozivam Vas da prvenstveno škverane i članove njihovih obitelji, ali i cijelu zainteresiranu javnost izvijestite o do sada poduzetim mjerama nadzora provedbe plana restrukturiranja i utvrđenim nalazima.

Prodajemo jedan od posljednjih ostataka financijskog suvereniteta

svijetosiguranja.hr (tiskano izdanje časopisa Svijet osiguranja, broj 7, srpanj 2013.)

Prodaja Croatia osiguranja nije financijski isplativa za državu, jer Croatia može i povlačenjemzadržane dobiti (koja sada iznosi više od 600 milijuna kuna), uz profit iz poslovanja idućihnekoliko godina, donijeti oko milijardu kuna u državni proračun bez prodaje, a pitanje je kolikoće država uprihoditi u slučaju prodaje s obzirom na krizu na tržištima kapitala.

CIJELI ČLANAK

NE, MINISTRE – PRODAJOM NACIONALNOG BLAGA NEĆEMO IZAĆI IZ KRIZE!

Vlada zemlje u problemima, a Hrvatska jest takva zemlja, trebala bi planirati kako se izvući iz problema i kako krenuti naprijed. Umjesto toga, hrvatska vlada ponaša se kao stečajni upravitelj! Umjesto da realiziraju investicije, umjesto da osnažuju proizvodnju, umjesto da planiraju kako zaraditi, oni nastavljaju rasprodavati državnu imovinu! Oni režu granu na kojoj svi sjedimo i umanjuju šanse za oporavak gospodarstva.

BDP se ne povećava rasprodajom nacionalnog bogatstva nego ulaganjem u proizvodnju.

Davanjem koncesije na autoceste za 30 ili 50 godina može se dobiti najviše 2,5 do 3 mlrd €, koje će se potrošiti na krpanje rupa prije nego što nam sjednu na račun. Iako nas iz Vlade uvjeravaju da je ova odluka uvjetovana željom da se konsolidira dugovanje HAC-a i ARZ-a, mi se pitamo što će biti sutra, kad se potroše ti novci i kada cestarinu bude ubirao netko drugi? Hoćemo li se onda voziti autocestama i hoće li onda itko od sadašnjih radnika HAC-a i ARZ-a biti na svom starom radnom mjestu?

Odluka o prodaji Croatia osiguranja i HPB-a još je očitiji primjer sulude privatizacijske prakse. Sama CO ima trenutno 600 milijuna kuna zadržane dobiti, zapošljava 28% radnika u osiguranju, a drži čak 34% domaćeg tržišta, ponudom za kupnju Save očito planira proširiti uspješno poslovanje sa 129-godišnjom tradicijom, a Vlada planira „dokapitalizirati“  CO za iznos koji se lako refundira iz dobiti na razini najduže jednog desetljeća. Iz Ministarstva financija slušamo da je prednost Hrvatske poštanske banke to što je sanirana (našim novcem), lišena rizičnih plasmana i rizika švicarskog franka te posluje s dobiti, što nam se čini kao dobar razlog za zadržavanje vlasničkog udjela u toj banci, a ne njegovu prodaju. Doista se moramo zapitati kojim motivima i kojom matematikom se vode stratezi Vladinih odluka, jer doista ne vidimo logiku koja bi opravdala odricanje države (a to smo svi mi) od tako vrijedne imovine od koje već duže od stoljeća imamo samo korist.

S druge strane, za razliku od svih dosadašnjih slučajeva kada bi bespogovorno izvršavala naloge iz Bruxellesa, Vlada odbija čuti preporuku Europske komisije koja predlaže proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, koji bi nam samo u ribolovu donio 30% povećanje prihoda (za 29,3 milijuna € godišnje), a o mogućnostima eksploatacije podmorja da ni ne govorimo. Umjesto da takve poteze planiramo sami, svjesni njihova potencijala, mi na čelu države imamo ljude koji nisu u stanju nimalo strateški razmišljati i planirati. Svjesni svojih kvaliteta, ali i kratkoće mandata, naši su vlastodršci u pravilu fokusirani na jednokratne poslove s naknadom.

Zaustavite konačno tu farsu u kojoj se ekonomska politika svodi na stečajno upravljanje, upravljanje državom na improvizaciju, a raspolaganje državnom imovinom na šoping centar u sezoni sniženja!

Štrajkaju radnici Bizovačkih toplica

hrt.hr, 16. srpnja 2013.

Stotinjak radnika Bizovačkih toplica štrajkat će dok im ne budu isplaćene tri plaće. Prije početka štrajka, poslužili su doručak pacijentima i gostima,  kojih je također stotinjak. Njima se ispričao predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata, Ozren Matijašević.

Predsjednik HURS-ova sindikata u Bizovačkim toplicama Dražen Vučićki kaže kako je radnicima prekipjelo i podsjeća da je njihova agonija počela s privatizacijom prije deset godina. Mi već godinama prolazimo Golgotu. Mjesecima plaće ne primamo, a šest godina nam nisu plaćeni doprinosi. Mi smo kao u nekom koncentracionom logoru,kazao je.

U turističkim prospektima piše da su Bizovačke toplice najatraktivniji turistički proizvod istočne Hrvatske. Tomu govori u prilog 200 000 posjetitelja na godinu i 60 000 noćenja. No država se kao vlasnik odnosi maćehinski. Plaća nema, dugovi rastu.

Inaš upozorio da se Inu svodi na MOL-ovu podružnicu

seebiz.eu, 15. srpnja 2013.

Članovi Sindikata radnika Ine i društava Ine “Inaš” danas su u pet hrvatskih gradova prali prozore na automobilima i dijelili žvakače gume kako bi upozorili da se tu hrvatsku naftnu kompaniju od naftaša želi svesti na trgovca guma za žvakanje, a njezine radnike na perače prozora. VIŠE >>

NEISPLATIVA PRODAJA CROATIA OSIGURANJA

Croatia osiguranje posluje s dobiti i ima kvalitetu urednog i redovitog punjenja državnog proračuna. Za razliku od brojnih drugih slučajeva, EU ne zahtijeva privatizaciju ovog društva. Znači, niti je riječ o gubitašu kojeg na životu drže porezni obveznici, niti je riječ o poduzeću u kojem se država pokazala lošim gospodarom, niti je riječ o poduzeću čiju prodaju iz bilo kojih razloga zahtijevaju vanjski centri političke moći. Dapače, Croatia osiguranje, bez lipe državnog novca, posluje, poštuje radnička prava, isplaćuje plaće i podmiruje obveze te uz to puni državni proračun i ostvaruje dobit za svoje vlasnike, što opet znači za državu.

Društvo drži 34% tržišta osiguranja u Hrvatskoj, trenutno ima više od 600 milijuna kuna zadržane dobiti, a prije desetak dana je uputilo ponudu za kupnju slovenske Save Re u pretpostavljenom iznosu od 200 milijuna kuna, što su primjeri koji potvrđuju naše navode.

Mjesecima nakon imenovanja savjetnika za prodaju CO, Zajednice ponuditelja KPMG i Wolf Theiss, Vlada RH nalazi se pred skorom odlukom. Sudeći po izostanku ikakve rasprave o ovoj temi, i javne i interne, u Vladi očito pripremaju objašnjenja. Nadamo se da će cijena kod eventualne prodaje biti takva da će nam smjesta začepiti usta, no bojimo se da se stare hrvatske privatizacijske navade, zbog čega smo i Ustav mijenjali, i ovom zgodom izaći na vidjelo.

Usprkos našem protivljenju prodaji, što smo već mjesecima prije prezentirali javnosti, ponavljamo i tada izrečeni zahtjev na koji se vlast u međuvremenu oglušila.  Ako kratkovidno inzistirate na prodaji CO, barem ponudite i radnicima toga društva, čiji je interes životni i logičan, otkup dionica kao što je bio slučaj kod prodaje drugih uspješnih društava poput INA-e, Plive i Hrvatskog telekoma.

Sve u svemu, držimo da je budućnost Croatia osiguranja tema o kojoj se nedovoljno priča, tema koja zanima radnike tog društva, ali i tema koja zanima sve građane. Stoga poručujemo Vladi RH da ovoj temi pruži tretman koji zaslužuje, te da se o mogućim potezima države kao vlasnika većinskog paketa dionica raspravlja javno i argumentirano.