Tag Archives: reprezentativnost

LJUDSKI SKOR – OSVRT NA 2013. GODINU

Nalazimo se na isteku turbulentne godine u kojoj su građani praznih džepova dočekali ostvarenje vjekovnog sna – ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Nakon godina odricanja i nadanja u ljepšu europsku perspektivu, građani su postali tek kvaritelji europskog prosjeka.

Čast da Hrvatsku uvede u krug civiliziranih zemalja pripala je valjda najlošijoj Vladi u novijoj povijesti Hrvatske, kojoj ni gotovo pa tehnički zadatci preostali na putu u EU nisu mogli proći bez problema, štoviše – bez vanjskopolitičkih incidenata u kojima su se valjda mnogi na zapadu zapitali: pa koga to mi puštamo za zajednički stol?

Nesposobni i/ili neodlučni da građanima i gospodarstvu omoguće golu egzistenciju, u vladanju se oslanjaju na ideološke podjele i gušenje sindikalizma, kako bi otpor i kritike svoje politike sveli u prihvatljive okvire. Zakonom o reprezentativnosti, Zakonom o uskrati materijalnih prava iz kolektivnog ugovora, radnom obvezom liječnicima i zabranom štrajka u zagrebačkoj zračnoj luci, uz neprekidno snižavanje prava radnika dali su ozbiljne udarce sindikatima i bitno  nas ograničili u pravima i slobodama suprotno Ustavu i konvencijama koje obvezuju RH. Vlada je uspjela sve posvađati sa svima, razviti atmosferu nepovjerenja i nesigurnosti koja najviše potječe od vrha – od premijera koji sve više griješi, sve više se čudi i zbunjuje, a sve manje trpi kritike, emitirajući već poslovičnu bahatost.

Proinvesticijske aktivnosti doživjele su totalni fijasko, i to upravo zahvaljujući Vladi, pravnoj nesigurnosti koju generira, podivljaloj fiskalnoj politici i administrativnom neredu. Oni, međutim, izostanak investicija koriste za iniciranje zakonskih izmjena kojima građanima nameću plaćanje cijene grešaka nesposobne politike. O tome se radilo i u izmjenama radnog zakonodavstva, koje sindikati ne misle dopustiti, budući da bi za posljedicu imale daljnju eroziju kako radničkih tako i sindikalnih prava. Naše protivljenje izmjenama radnog zakonodavstva u Vladi će morati shvatiti ozbiljno: ne odustanu li od svojih opasnih namjera, zakotrljat će se kamen i pitanje je gdje će stati. Sada je sve još uvijek u njihovim rukama i oni su na potezu. Ako žele nerede, imat će ih, ako žele razgovor, imat će ga, a mi plediramo na razum. U ozbiljnim situacijama pametni ljudi sjednu i dogovore se. Budimo pametni. Ako ne zbog ičeg drugog, onda zbog građana koji već pet godina klize prema ponoru, a sve više ih u ponoru i završava.

Građani i njihove muke s egzistencijom sve rjeđe su u žarištu politike i medija. U prvom dijelu godine još je bilo naznaka da bi se vlast konačno mogla pozabaviti interesima biračkog tijela. Inicijativa Predsjednika Josipovića išla je u tom smjeru, no uskoro ju je istisnuo „Lex Perković“ i slične pojave kojima se gladujući bavimo. Osim Zakona o potrošačkom kreditiranju, ne postoji nijedan značajan potez vlasti koji bismo mogli pozdraviti kao nešto što ide na ruku građanima. Ovih drugih, nažalost, ima napretek, od povećanja stope PDV-a na osnovne životne potrebe i dječju hranu, preko produljenja radnog vijeka sa 65 na 67 godina, do povećanja cijena gotovo svega što moramo koristiti (stanovanja, energenata, hrane) i porasta poreznog opterećenja.

Ponukani nedavnim medijskim istupom Hrvatske udruge poslodavaca, koja je prezentirala svoj tzv. HUP-ov skor, u nastavku dajemo prikaz pokazatelja gospodarskog i socijalnog stanja u zemlji koji se prvenstveno odnose na građane, pa ga, shodno kolegama, možemo nazvati ljudski skor. Konačno, uz politiku štednje, porezne presije koja ubija potrošnju, uz politiku okrenutu računovodstvu, a ne rastu i razvoju, uz politiku okrenutu kapitalu, a ne građanima, ni u budućnosti ne možemo očekivati pomake nabolje, pa nam preostaje građanima čestitati Božić i Novu Godinu, bez optimističnih najava i nadanja svojstvenih blagdanskom ozračju.

Matijašević poziva premijera Milanovića da promijeni smjer

seebiz.eu, 4. lipnja 2013.

SPLIT – Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević pozvao je danas premijera Zorana Milanovića da “promijeni smjer” jer podatak Državnog zavoda za statistiku da je BDP u prvom tormjesečju pao za 1,5 posto pokazuje da se produbljuje kriza u Hrvatskoj. VIŠE >>

OSVRT NA RASPUŠTANJE GSV-a I PRATEĆE IZJAVE

U ponedjeljak je, sukladno novom Zakonu o reprezentativnosti, raspušteno Gospodarsko socijalno vijeće, koje će sa radom ponovno započeti po dovršetku postupka prebrojavanja sindikalnih središnjica, nakon kojega će socijalni partneri kojima Povjerenstvo utvrdi reprezentativnost s Vladom potpisati novi Sporazum o osnivanju GSV-a. Sam čin raspuštanja odvio se održavanjem posljednje sjednice GSV-a u starom sazivu, a medijski je popraćen vizionarskim izjavama nekih sindikalnih čelnika i novinskim napisima na tragu izjavljenoga.

Po jednoj verziji iz dnevnih novina smo saznali da Hrvatska udruga sindikata nije na vrijeme predala zakonom propisanu dokumentaciju uz zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti, po drugoj smo predali samo zahtjev i tražimo odgodu roka za dostavu dodatne dokumentacije, a pojedini komentatori samouvjereno prejudiciraju postupak pred Povjerenstvom upuštajući se u skiciranje sastava vijeća u novom sazivu, slučajno ili ne – bez Hrvatske udruge sindikata.

Hrvatska udruga sindikata poziva sindikalne i novinske komentatore da se suzdrže od brige za budućnost HUS-a. HUS je sa svoje strane učinio sve da udovolji nepravednim kriterijima reprezentativnosti čijem su usvajanju kumovali pojedini sindikalni čelnici, te usprkos činjenici da je voljom Nezavisnih hrvatskih sindikata postupak prebrojavanja odvijan tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, poslali smo Povjerenstvu formalno i materijalno valjan zahtjev. Stoga onima koji su se orijentirali na borbu za prevlast u sindikalnom pokretu preporučujemo da se okrenu pravom razlogu sindikalnog rada – interesima članova koji su već počeli uživati prve plodove Zakona o reprezentativnosti.

Predsjednik Josipović primio čelnike pet sindikalnih središnjica

www.predsjednik.hr, 18. prosinca 2012.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je čelnike pet sindikalnih središnjica: predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića, predsjednika Hrvatske udruge sindikata Ozrena Matijaševića, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladena Novosela i predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damira Jakuša.

Sindikalni čelnici upoznali su predsjednika Josipovića sa svojim stajalištima o Zakonu o reprezentativnosti i o Zakonu o uskrati pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama. Zamolili su da inicira javnu raspravu u svrhu očuvanja instituta kolektivnog pregovaranja te razmotri mogućnost podnošenja zahtjeva o ispitivanju ustavnosti navedenog Zakona.

Sudionici razgovora istaknuli su važnost očuvanja socijalnog dijaloga i zaštite prava zaposlenih u uvjetima gospodarske krize. Suglasili su se o potrebi dijaloga među socijalnim partnerima, ali i raspravi u najširoj javnosti o razvoju sustava radnih odnosa, promjenama zakonodavstva i važnosti kolektivnog pregovaranja.

ZAKON O REPREZENTATIVNOSTI JE PROTUUSTAVAN!

Hrvatska udruga sindikata i Matica hrvatskih sindikata danas podnose prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, ili ukratko Zakona o reprezentativnosti. Ovaj je zakon po nepodijeljenom stavu socijalnih partnera i struke radnoga prava krajnje nekvalitetan, i to kako nomotehnički, tako i po kvaliteti postupaka koje regulira i kojima ne omogućuje bilo kakve poboljšice u odnosu na zatečeno stanje.

Povrh navedenog ovaj zakon je i protuustavan budući da sadrži odredbe koje se kose s nizom odredbi i načela Ustava Republike Hrvatske i međunarodnih ugovora koje je RH dužna poštivati. Njime je, primjerice, povrijeđeno načelo jednakosti i vladavine prava, pravo na slobodu udruživanja i sindikalnog djelovanja, pravo na štrajk, zabrana retroaktivnog djelovanja propisa, zabrana diskriminacije kao i načela konvencija Međunarodne organizacije rada broj 87 i 98 o slobodi udruživanja i pravu na organiziranje i pregovaranje.

Ne držeći prikladnim ulaziti dublje u pravnu elaboraciju neustavnosti ovog Zakona, dopustite kratak i slobodan osvrt na motive i neke druge okolnosti koji su pogodovali nastanku ovog propisa.

Ministar Mrsić i njegov pomoćnik Krištof, prvi liječnik, a drugi makroekonomist dobili su zadatak nekako se riješiti produžene primjene kolektivnih ugovora, koju je nova vlast preko nekih medija prikazala najvećim problemom Hrvatske. Neovisno o nepostojanju realne opasnosti od „upotrebe“ toga instituta, jer analize pokazuju da u aktualnom razdoblju rijetko koji kolektivni ugovor u području državnih i javnih službi te javnih poduzeća ulazi u režim produžene primjene, medijska je lavina postala nezaustavljiva, a problem je predstavljalo obećanje premijera Milanovića da neće dirati Zakon o radu koji regulira to pitanje. Zakon o reprezentativnosti koji je tada bio na snazi regulirao je samo kriterije za sudjelovanje sindikalnih središnjica u GSV-u ne dirajući ničim u ovlasti za kolektivno pregovaranje koje su se regulirale ZOR-om. Kako bi pomirili tobožnju opasnost produžene primjene s premijerovim obećanjem smislili su čitavu šumu pravila koja nekvalitetno i nomotehnički katastrofalno reguliraju postupke kolektivnog pregovaranja, dočim su jedini problemi sustava kolektivnih pregovora ostali neriješeni. Naime, i nakon ovoga zakona ostaje sasvim otvoreno pitanje broja članova i sastava pregovaračkog odbora sindikata u kolektivnim pregovorima, te je iznalaženje rješenja od slučaja do slučaja podložno neprimjerenoj diskreciji tijela koje o tom odlučuje.

Diskriminatorno privilegiranje strukovnih sindikata, davanje ovlasti poslodavcima da iniciraju utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, kao i brojne druge navedene i nenavedene manjkavosti ovoga zakona nagnale su nas da usprkos prijašnjim nepovoljnim iskustvima s tom institucijom, Ustavnom sudu Republike Hrvatske pružimo priliku da pravni poredak oslobodi ove Mrsićeve i Krištofove intervencije, što bi bila iznimno važna poruka za buduće slične pokušaje izvršne vlasti od kojih se neke već naziru.

Milanovićev autobus u slijepoj ulici

Milanovićevoj Vladi je trebalo dugo da se snađe. Kao da su se vrtili u kružnom toku neodlučni kojim putem krenuti. Odabrali su jednosmjernu ulicu, odlučivši se za rezove i uštede na materijalnim pravima radnika koji će kratkoročno pridonijeti uravnoteženju prihoda i rashoda državne blagajne, a dugoročno dodatno upropastiti ono što nam je ostalo od gospodarstva. U međuvremenu je zanemaren čitav jedan segment strukturnih problema države: ni riječi o eventualnom olakšanju pristupa novih investicija našem birokratskim preprekama opterećenom tržištu, ni riječi o racionalizaciji birokracije, niti jedna značajnija investicija. Naravno, propaganda Vlade pobrinula se da mediji o tome šute, čak i u slučaju da netko o tome govori.

U izvedbi Vladine politike ključna je uloga prepuštena tvorcima javnog mnijenja koji su prosječnom Hrvatu sindikate i kolektivne ugovore učinili nepoželjnijima od upale pluća. Pa i sam ministar Mrsić, liječnik po struci, kolektivne je ugovore po učinku usporedio sa rakom. U takvoj atmosferi vladajućima nije bio problem razinu suradnje sa sindikatima svesti ispod razine svojih prethodnika: prije smo upopunjavali formu, sada je i forma u pitanju. Izglednim donošenjem Zakona o reprezentativnosti stvorit će se preduvjeti za dodatno rastakanje sindikalnog pokreta i posljedičnog slabljenja pregovaračkog položaja radničke strane. Iz primjera pregovora sa javnim službama vidljivo je koliko je medijska hajka na kolektivne ugovore uspjela ojačati Vladin položaj čak i prije primjene novih pravila reprezentativnosti za kolektivne pregovore. Možemo se samo pitati što će uslijediti nakon njihova stupanja na snagu.

U ovom trenutku rijetki su spremni kritizirati Vladine rezove. Iz javnoga života vidimo da posljedice kritika vlasti nisu nimalo motivirajuće. Bivša ministrica Holy i njezin pomoćnik iskusili su takve posljedice iako su bili dio pozicije, Rohatinski je letio, Ribiću su preko noći izmislili bankrot, mljekare potrpali u marice, a bračke klesare umirili desantom. Istodobno svjedočimo poražavajućim statistikama koje nas iz mjeseca u mjesec upozoravaju na negativne trendove u gospodarstvu. Pritom je u posljednje vrijeme osobito izražen pad potrošnje kućanstava, što je izravna posljedica pada zaposlenosti a pogotovo drastičnog pada kupovne moći zaposlenih. Iako će nam u tom pogledu turistička sezona nasreću onemogućiti praćenje realnih trendova, očekujemo da će jesen donijeti nove šokove. Toga je svjestan i Čačić koji je brže-bolje preinačio svoje obećanje s prvotnog da će sam otići ako se ekonomski pokazatelji ne promijene nabolje do rujna, na naknadno da si ipak daje fore do ožujka 2013. godine. Ako krenemo od pretpostavke da su političari ljudi skloni nerealnim obećanjima, ne smiješi nam se lijepa budućnost.

Sve ovdje navedeno navodi nas na zaključak da je ona ulica u koju je Milanovićev autobus skrenuo sa kružnog toka ne samo jednosmjerna, nego i slijepa. Proračunski rezovi sami za sebe nisu i ne mogu biti uspjeh, a pogotovo oni koji generiraju negativne trendove u gospodarstvu.

Stoga pozivamo sve u Hrvatskoj koji misle drugačije od Vladinih ideologa da budu glasniji i uporniji u konstruktivnim kritikama politike za koju držimo da će nas dovesti do eskalacije krize gospodarstva i društva uopće.

Otvoreno pismo saborskim zastupnicima u svezi Zakona o reprezentativnosti

Prijedlog Zakona o reprezentativnosti za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i za kolektivno pregovaranje je loš zakonski prijedlog upitne ustavnosti kojim se hrvatskoj sindikalnoj sceni može nanijeti šteta nesagledivih posljedica, pa Vas pozivamo da u saborskoj raspravi glasujete protiv tog prijedloga.

Ovom prijedlogu zakona protive se sve sindikalne središnjice i  Hrvatska udruga poslodavaca. Europska je praksa da se propisi koji se odnose na reprezentativnost udruga sindikata i poslodavaca donose se uz suglasnost socijalnih partnera, a ne preglasavanjem i „preko koljena“, što Vlada RH upravo čini.

Člankom 23. prijedloga pokušava se regulirati pitanje produžene primjene pravnih pravila iz Kolektivnih ugovora čija je važnost istekla, a u tu svrhu se predviđa i neprimjena instituta povoljnijeg prava iz članka 7. stavka 1. Zakona o radu. Podsjećamo da je protiv takve izmjene nedavno prikupljeno 717 149 potpisa hrvatskih birača koji su tražili raspisivanje referenduma s pitanjem: „Jeste li za zadržavanje postojećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivniom ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?“. Pozivamo Vas da uvažavajući volju birača odluku o ovom pitanju prepustite isključivo njima i raspišete državni referendum.

Reguliranjem reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje na drugačiji način, zadire se u veći broj odredbi Zakona o radu. Primjerice, ostaje otvoreno pitanje ima li, u skladu s predloženim odredbama ovog zakona, nereprezentativni sindikat uopće pravo na štrajk (što je Ustavna materija), ili se to pravo od sada namjerava priznati samo reprezentativnim sindikatima. Dakle, kao problematične mogu se pojaviti odredbe svih članaka u kojima se pojavljuje pojam sindikat, bez navođenja je li riječ o reprezentativnom sindikatu.

Uvođenjem posebnih, privilegiranih pravila za reprezentativnost strukovnih sindikata, Vlada, protivno proklamiranoj namjeri okrupnjavanja sindikalne scene, čini upravo suprotno i stvara pretpostavke za daljnje rastakanje sindikalnog pokreta. Odredbe u kojima se poslodavcima daje mogućnost da iniciraju utvrđivanje reprezentativnosti sindikata predstavljaju povredu slobode udruživanja na način kako je štite konvencije Međunarodne organizacije rada koje su dio hrvatskog pravnog poretka. Uostalom, o kvaliteti ovog zakonodavnog uratka najbolje svjedoče izjave istaknutih stručnjaka radnog prava, Viktora Gotovca i Marinka Učura, koji su ga ocijenili protuustavnim (Učur), odnosno, nepopravljivim (Gotovac).

Ne ulazeći u pojedinačne primjedbe na tekst ovog prijedloga, pozivamo Vas da uvažite jasno protivljenje socijalnih partnera ovom zakonu, te da u saborskoj raspravi spriječite njegovo usvajanje.

Sindikati: Vlada u 176 dana nije dobila prolaznu ocjenu

regionalexpress.hr, 15. lipnja 2012.

Nakon 176 dana rada, Sindikati su novoj Vladi za njezin rad udijelili čistu jedinicu jer smatraju kako nakon osam godina u opoziji treba imati više sluha za građane i tekuće probleme u zemlji, umjesto da se bavi banalnostima. Stanje u gospodarstvu ocijenili su očajnim, a Zakon o reprezentativnosti kukavičjim jajem Kukuriku koalicije. Zbog toga, su se dvije sindikalne središnjice SSSH i HUS odlučile na koaliciju koja bi im omogućila veću snagu u kolektivnom pregovaranju i sklapanju kolektivnih ugovora, ali koja bi ujedno spriječila daljnji rascjep Sindikata. VIŠE >>

Nova koalicija SSSH-HUS traži referendum

hrt.hr, 13. lipnja 2012.

Nova koalicija u Hrvatskoj je sindikalna – između Hrvatske udruge sindikata i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Suradnju i udruživanje u jednu središnjicu novinarima u Osijeku objavili su čelnici sindikalnih središnjica Mladen Novosel i Ozren Matijašević. Ciljevi su zajedničko djelovanje, pregovaranje i akcije kako bi podigli razinu zaštite prava radnika u realnom sektoru. Novosel i Matijašević objavili su i da su predsjedniku Sabora i zastupnicima uputili Zahtjev za raspisivanje referenduma jer prijedlog Zakona o reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje mijenja Zakon o radu. Traže raspisivanje referenduma na temelju 717 149 potpisa prikupljenih 2010. godine kada referendum nije raspisan jer je Vlada povukla prijedlog  izmjena Zakona o radu.

OTVORENO PISMO SABORSKIM ZASTUPNICIMA

U vremenu lipanj-srpanj 2010. godine pet sindikalnih središnjica prikupilo je 717.149 važećih odnosno priznatih potpisa podrške građana RH za raspisivanje referenduma s navedenim pitanjem. Povod prikupljanju potpisa bio je prijedlog izmjena Zakona o radu u dijelu koji se odnosi na produženu primjenu kolektivnih ugovora koji je tadašnja Vlada RH uputila u saborsku proceduru. Kada je bilo izvjesno da su sindikalne središnjice prikupile dovoljan broj potpisa, Vlada RH povukla je prijedlog, a Ustavni sud RH zaključio da više nema razloga za održavanje referenduma (premda je Hrvatski sabor  imao obvezu raspisati referendum ako su zadovoljeni uvjeti iz Zakona o referendumu!).

Ovih je dana razlog  ponovo aktualiziran jer Vlada RH Hrvatskom saboru upućuje Nacrt prijedloga Zakona o kriterijima za  sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, kojim mijenja ne samo Zakon o radu (među ostalim i u dijelu produžene primjene kolektivnih ugovora), već i sve važeće kolektivne ugovore! HUP i sindikalne središnjice, premda svaka strana iz svojih razloga, u jednom su suglasne – da izmjene jednog zakona drugim vodi u pravnu nesigurnost –  ali Vlada RH  to nije uvažila.

S obzirom da odredbama Zakona o referendumu (NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06, 69/07, 38/09)  nije propisan rok u kojem se temeljem izjašnjavanja birača treba raspisati referendum (potpisi nemaju zakonski „rok trajanja“), a razlog prikupljanja potpisa ponovo je aktualiziran, tražimo da temeljem 717.149 prikupljenih važećih potpisa Hrvatski sabor raspiše referendum i utvrdi volju građana RH u navedenom pitanju.

S poštovanjem,

Mladen Novosel, SSSH, v.r.

Krešimir Sever, NHS, v.r.

Ozren Matijašević, HUS, v.r.

Damir Jakuš, URSH, v.r.